10 dobrobiti prakticiranja joge Hrvatska

Započnimo s nekim osnovama joge, koja se može definirati kao drevna fizička, mentalna i duhovna praksa temeljena na indijskoj filozofiji. Danas se fizički i kulturno može naći u mnogim dijelovima svijeta, a ne samo u Aziji. Raste s mnogim prednostima, a ne samo kao hir. Ovaj članak pokušava se pozabaviti deset glavnih prednosti prakticiranja joge uz njihovo objašnjenje.

Povećava fleksibilnost i mišićnu masu

Fleksibilnost je jedno od obilježja praktičara joge. Ne čudi da je to jedna od najčešćih dobrobiti vježbanja, budući da se joga oslanja na redovito istezanje tjelesnih mišića, čime se smanjuje napetost mišića i omogućuje prevencija ozljeda tijekom vremena. Joga položaji također pomažu povećati fleksibilnost u rasponu pokreta glavnih zglobova, što dovodi do veće lakoće u izvođenju mnogih aktivnosti. Joga također poboljšava mišićnu masu osobe uz fleksibilnost. Kako se napreduje u različite položaje joge, postoji element napora koji je potreban za održavanje ove ravnoteže koja rezultira izgradnjom mišića.

Jasnije razmišljanje i pažnja

S većim naglaskom na kontrolu daha, meditativne prakse i pokrete, očito je da joga poboljšava mentalnu jasnoću i fokus. Praksom se uči biti u trenutku koji se naziva svjesnost. Ovaj kognitivni fokus pomaže u uklanjanju distrakcija, poboljšava raspon pažnje i olakšava izvršavanje jednostavnih zadataka, kao i zadovoljavajućih složenih zadataka. Stoga ne čudi što mnogi sljedbenici joge navode da im se zahvaljujući redovitom prakticiranju joge povećala kreativnost i produktivnost.

Ublažava napetost i tjeskobu

Svima je poznata blagotvornost joge u oslobađanju od stresa, a njezino ritmično disanje i izdisanje, kao i meditacija mogu smanjiti razinu hormona stresa kortizola. Ako se prakticira redovito i dovoljno, joga također može pokazati smanjenje tjeskobe i drugih simptoma povezanih sa živčanim sustavom. S druge strane, meditativne komponente joge omogućuju pojedincima da se odmaknu od svojih rutinskih stresora i tako razviju unutarnji osjećaj mira. Stoga može biti koristan alat u suočavanju sa stresom koji može biti kroničan ili situacijski.

Bolji noćni odmor

Disciplina s jogom može smanjiti stres i čak pomoći u kvaliteti i trajanju sna. Na primjer, određene poze i tehnike disanja mogu se koristiti kako bi se tijelo pripremilo za spavanje zajedno s drugim tradicionalnijim metodama. U srodnoj studiji otkriveno je da joga također potiče lučenje melatonina, koji je neophodan u održavanju tjelesnog rasporeda spavanja i budnosti. Oni s nesanicom obično prijavljuju veliku promjenu u obrascu i kvaliteti spavanja kada počnu redovito izvoditi vježbe joge.

Povećava učinkovitost funkcije imunološkog sustava

Sustav joge na sinergistički način djeluje učinkovito na jačanje imunološkog sustava. Limfni sustav u tijelu pomaže u detoksikaciji tako što pomaže u eliminaciji toksina, a fizičke vježbe pomažu u tom procesu. U isto vrijeme, faktori upravljanja stresom u jogi mogu pomoći u smanjenju razine upale i jačanju imunološkog odgovora. Ostale prakse kao što su vježbe disanja i stvara više kisika krvi što je ključno za zdrav imunološki sustav.

Pospješuje funkcionalnu sposobnost srca

Joga se godinama povezivala s kardiovaskularnim sustavom na pozitivan način, budući da oni koji prakticiraju jogu imaju manje šanse za razvoj problema povezanih sa srcem. Vježbanje joge snižava krvni tlak, regulira otkucaje srca i potiče cirkulaciju krvi u tijelu, čime srce postaje zdravije. Manifestacije stresa također se smanjuju aspektima opuštanja koje potiče joga, a oni su među čimbenicima rizika kod većine kardiovaskularnih bolesti. Druge dinamike joge, posebno tečni oblici kao što su Vinyasa ili Ashtanga, osiguravaju kardiovaskularnu kondiciju koja premošćuje jaz u aerobnim vježbama.

Smanjuje kroničnu bol

Pacijenti s kroničnom boli poput artritisa, bolova u donjem dijelu leđa ili migrene mogu imati velike koristi od vježbe joge. Pacijentova bol i oslabljena funkcija mogu se učinkovito riješiti nježnim vježbama istezanja i jačanja. Amnezijom za mišiće bavi se joga jer njezini učenici obraćaju pozornost na dijelove tijela i položaje koji su obično poremećeni i doprinose kroničnoj boli. Dodatni izvori pomoći joge kod osjeta boli su tehnike razvijene upravljanjem stresom koje su često praćene boli.

Pomaže u kontroli težine

Joga ne stvara isti kalorijski deficit kao ekstremnije vrste vježbanja; međutim, još uvijek pomaže u kontroli težine. Glavna intervencija joge u nečijem problemu težine je kontrola stresa i poboljšanje sna što dovodi do zdravog apetita i metabolizma. Agresivniji pokreti u specifičnim stilovima joge kao što je Power Yoga bili bi od veće pomoći u mršavljenju, osobito ako se stalno vježbaju.

Jača mehanizam i kapacitet disanja

Pranayama, koja se odnosi na kontrolu daha, tehnika je koja je srž joge i ima potencijal poboljšanja rada pluća i dišnog sustava. Konstantnim vježbanjem ovih metoda disanja dolazi do povećanja kapaciteta pluća kao i poboljšanja disajne muskulature. Poboljšanje broja okretaja u minuti omogućuje poboljšanu dostavu kisika prema različitim regijama ljudskog tijela što zauzvrat poboljšava performanse i izdržljivost pojedinca.

Jača sebe i poboljšava emocionalnu inteligenciju

Vježbanje joge može se definirati kao ravnoteža između čovjeka i svijeta. Tri fizičke, mentalne i duhovne komponente zajedno stvaraju suprotne sile koje se međusobno nadopunjuju kako bi omogućile unutarnji sklad. Redovitim bavljenjem jogom pojedinac postaje optimističniji i svladava brojne životne izazove. Takve prakse kao što su zahvalnost, samoispitivanje, pa čak i zajednica stvorena oko joge uvelike utječu na nečiju dobrobit.