Joga: Ključ za smanjenje stresa i poboljšanje mentalne očišćenosti

Uvod u jogu i njen poreklo

Otprilike 5000 godina, Indija je imala ovu praksu koja je tijekom godina prošla razvojem i promjenama u različite oblike. Njena prvobitna svrha je bila da služi kao unija čovjeka, uma i tela. Međutim, u savremenom svijetu, preuzela je ulogu sredstva za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Ovaj članak ispituje kako joga donosi rješavanje sukoba dok istovremeno povećava razinu mišljenja.

Smanjenje stresa: Psihološke pogodnosti

Stres koji se dešava tijekom joge je moguće da je jedna od najviše cijenjenih prednosti izvršavanja ovog fizičkog vježbanja. Takav je način savremenog života da je stres postao često stanje zahvaljujući činjenici da uzrokuje ogroman broj problema u fizičkom i mentalnom zdravlju. Vježbe u jogi pomazuju da smanje stres na više načina.

Svestanost i meditacija

Važan aspekt prakse joge je uključivanje meditacije ili ‘dhyana’ po sanskritski. Neke studije su pronašle da se nivo kortizola može smanjiti ako se prakticiraju tehnike svestanosti, gde je taj hormon povezan sa stresom. To posebno doprinosi tome što jogica prekida kronični stres s kojim mnogi ljudi susreću, a koji se sastoji od previše misli, mržnje i brige, kao i emocionalnih perturbacija. To dolazi uz poboljšanje fizičkog i psihičkog opuštanja, obnavlja racionalne načine mišljenja i pristupa izazovima u kontekstu.

Kontrola i regulacija disanja

Kontrola disanja je proces ili tehnički izraz „pranayama“. Druga tehnika koja se fokusira na duboko disanje poznata je kao dijafrazmatičko disanje, što zajedno sa drugim procedurama, kao što je vježba brisanja lampe, aktivira parazimpatične aktivnosti i to dovodi do toga da telo počne da se opušta. To u efektu uklanja stalni preterano aktivan režim tela, koji je reakcija na stres i napetost koju ljudi razvijaju dok žive u društvu u kome živimo. Kada se ove prakse primene, one pomažu u smanjenju napetosti hem fisikalne hem psihičke, što vodi do mira i tišine.

Poboljšana mentalna jasnost: Kognitivne prednosti

Osobinom osim što smanjuje stres, pokazano je da jojoga poboljšava jasnost i performanse mozga. Uključujući pokretanje tela, kontrolu disanja i meditaciju. Kognitivne prednosti jojoge su sledeće:

Poboljšana pažnja i koncentracija

Praksa joge donosi povoljne pobune u koncentraciji, jer obučava um da bude na jednom mestu i samo na jednom mestu. Samokontrola koja je potrebna za izvršavanje postura i zadržavanje tišine poboljšava koncentraciju u svakodnevnom životu. Niz studija je pokazao da joge povećava razmeru pažnje i usporava brzinu kognitivnog mišljenja. Iz našeg iskustva, kažemo da ponekad možemo bolje da se koncentrišemo, brže i efikasnije donosimo odluke, procesiramo informacije i sve to je zbog 'klipa' uma nakon 'joge'.

Emocionalna regulacija i otpornost

Joga poboljšava osnovne činioce regulacije emocija, jer pomaga pojedincima da identifikuju činjenice o svojim emocijama i učinkovito upravljaju vlastitim emocijama. Koristeći samoincitivne aspekte joge, prakseonici su verovatno više svestni kako se osjećaju, postajući emocionalno inteligentniji. Ovo poboljšano razumevanje emocija je ključno za poboljšanje otpornosti, što pomaže pacijentima da rade sa problemima, bilo emocionalnim ili mentalnim, bez gubitka savladavanja ili jasnosti uma.

Fizička vežbanja i njihov doprinos duhovnom zdravlju

Vežbanje i mentalno zdravlje idu ravno uz druga druga, a disciplina joge dostiže sve u jednom paketu - snagu, fleksibilnost i ravnotežu. Aspekt vežbanja u praksi joge ne stoji samostalno, već se koristi na način koji poboljšava um, kao što je rečeno:

Izlazak endorfinova

Izvršavanje fizičke aktivnosti uključuje i činjenicu da se radi joga, što zatim podstiče sekreciju endorfin. Jednostavno kretanje tela i izvođenje različitih pozicija ili „asana“ takođe pomaže u sekreciji endorfina, što doprinosi dobru raspoloženju i smanjuje osjećaj bola.

Poboljšan kvalitet sna

Utvrđeno je da praksa joge na redovan način poboljšava kvalitet sanjanja. Dovoljno spavanje je vrlo važno za kognitivne funkcije, jer očišćuje um tijekom vremena nekog vrsta relaksacije, ili jednostavno rečeno, detoksifikacije mozga. Dobro odmor pomaga u upravljanju uzorkovima spavanja i budnja, sprečavajući insomniju i poboljšavajući opštu kvalitetu spavanja. Bolje spavanje znači bolje mišljenje, regulaciju raspoloženja i bolje upravljanje stresom.

Društvena interakcija i podrška zajednice

Pored fizičke fitnes-e, pridruživanje se klasovima joge može doneti i društvene koristi koje na kraju pomazu na mentalno zdravlje. Grupni kontakt pomaže da se razvije osjećaj mesta unutar društva što je značajno za emocionalno dobrobit.

Izgradnja društvenih veza

Uvek postoji prilika da se uspostave veze sa ljudima koji dele zajednički cilj ili onima koji praktikuju jogu, da se prijateljstva zaključe čak i da se uspostavi sistem podrške. Društvene veze su ključne u borbi protiv stresa i poboljšanju mentalne funkcije jer pružaju udobnost i osjećaj pripadnosti.

Zajednička iskustva i mutualni rast

Pridruživanje se zajednici joge omogućava ljudima da uče i dele iskustva. Ovaj kolektivni napredak takođe motiviše i empoveruje pojedince, poboljšavajući njihov rast i zdravlje.

Zaključak: Integracija joge u dnevni život

Joga se smatra cijenjenom metodom posebno u borbi protiv stresa i u povećanju fokusa. Mnoge psihološke i kognitivne prednosti, kao i fizički i društveni koristi joge govore o pozitivnim efektima na dobrobit. Zbog rastućeg pritiska svakodnevnog života, ravnotežno, opušteno i bezstresno telo može se postići samo redovnom praksom joge. Oni koji traže zdravlje i dobrobit, dan za dan će uvijek pronaći nešto novo da nauče, probaju i, što je najvažnije, shvate da je uz pomoć filozofije joge i njenih tehnika moguće živjeti u modernom svijetu bez da "zaborave da misle".